Monstrum: hidroelektrana!!!
Konjic, 20/06/2006
Opsjednutost energetičara potencijalom Neretve školski je primjer jednostranog odnosa prema prirodi, prirodnim resursima i ljudskom dobru. Apsolutno orjentisani ka njenom maksimalnom iskorištenju isključivo u funkciji energije zanemarili su u potpunosti sve druge namjene vode kao općeg, ali i ograničenog ljudskog dobra.
U dužini od 20 km nova akumulacija bi u potpunosti potopila sela Džajiće, Donje Spiljane, Vuliće i dio Glavatičeva sa svom infrastrukturom i imanjima, plodno tlo, šume, ali i region izuzetno visokih prirodnih vrijednosti. Osnovni društveni problem nije samo u prinudnom egzodusu stanovništva i njihovom iseljavanju nego već više od 23 godine zabrane svake gradnje i razvoja na području buduće akumulacije. Ni kandidatura mještana da se put do Džajića rekonstruiše ne prolazi kod općinskih vlasti, a područna škola u Spiljanima godinama nije obnovljena iz istih razloga.
Osnovni negativni uticaj je trajni nestanak kopna od 380 ha sa svim staništima biljnog i životinjskog svijeta. Nestanak tekućice u kanjonima Neretve i Rakitnice potpuno bi promijenio ambijent ovih visokovrijednih prirodnih rijetkosti koje su ranije stavljene u zaštitu. Formiranjem duboke kanjonske akumulacije u potpunosti bi 20 km uzvodno nestale sve populacije riba endemske i autohtone potočne pastrmke, mekoune pastrmke, glavatice i lipljena. Zbog blokade migracije proces izumiranja zadesio bi i sve pritoke Nereteve koje bi u budućnosti bile dio akumulacije (Račica, Bukovica, Šištica, Rakitnica, Džajića Potok). Akumulacija bi potopila čitav niz okolnih izvora čiste pitke vode (Bukovica, Blizanci i dr.). U dubinama jezera nestao bi i vodopad Šištice koji je registriran kao zaštićena prirodna vrijednost. Kvalitet vode tekućice, koja je u ovom dijelu toka I klase pao bi na III-IV klase stajaćih voda. Akumulacija bi potopila izvrsne turističko-rekreativne destinacije Bukovicu i Ban Vir, a u potpunosti bi nestale sportsko-rekreativne aktivnosti kao što su rafting, sportski riječni ribolov i ekstremni sportovi.
Dijelovi teksta su posuđeni iz knjige pod nazivom Rijeka bez povratka ( Ekologija i politike visokih brana), autora Miralema Variščića u izdanju nevladine organizacije 'Zeleni Neretva' iz Konjica.
Opsjednutost energetičara potencijalom Neretve školski je primjer jednostranog odnosa prema prirodi, prirodnim resursima i ljudskom dobru. Apsolutno orjentisani ka njenom maksimalnom iskorištenju isključivo u funkciji energije zanemarili su u potpunosti sve druge namjene vode kao općeg, ali i ograničenog ljudskog dobra.
U dužini od 20 km nova akumulacija bi u potpunosti potopila sela Džajiće, Donje Spiljane, Vuliće i dio Glavatičeva sa svom infrastrukturom i imanjima, plodno tlo, šume, ali i region izuzetno visokih prirodnih vrijednosti. Osnovni društveni problem nije samo u prinudnom egzodusu stanovništva i njihovom iseljavanju nego već više od 23 godine zabrane svake gradnje i razvoja na području buduće akumulacije. Ni kandidatura mještana da se put do Džajića rekonstruiše ne prolazi kod općinskih vlasti, a područna škola u Spiljanima godinama nije obnovljena iz istih razloga.
Osnovni negativni uticaj je trajni nestanak kopna od 380 ha sa svim staništima biljnog i životinjskog svijeta. Nestanak tekućice u kanjonima Neretve i Rakitnice potpuno bi promijenio ambijent ovih visokovrijednih prirodnih rijetkosti koje su ranije stavljene u zaštitu. Formiranjem duboke kanjonske akumulacije u potpunosti bi 20 km uzvodno nestale sve populacije riba endemske i autohtone potočne pastrmke, mekoune pastrmke, glavatice i lipljena. Zbog blokade migracije proces izumiranja zadesio bi i sve pritoke Nereteve koje bi u budućnosti bile dio akumulacije (Račica, Bukovica, Šištica, Rakitnica, Džajića Potok). Akumulacija bi potopila čitav niz okolnih izvora čiste pitke vode (Bukovica, Blizanci i dr.). U dubinama jezera nestao bi i vodopad Šištice koji je registriran kao zaštićena prirodna vrijednost. Kvalitet vode tekućice, koja je u ovom dijelu toka I klase pao bi na III-IV klase stajaćih voda. Akumulacija bi potopila izvrsne turističko-rekreativne destinacije Bukovicu i Ban Vir, a u potpunosti bi nestale sportsko-rekreativne aktivnosti kao što su rafting, sportski riječni ribolov i ekstremni sportovi.
Dijelovi teksta su posuđeni iz knjige pod nazivom Rijeka bez povratka ( Ekologija i politike visokih brana), autora Miralema Variščića u izdanju nevladine organizacije 'Zeleni Neretva' iz Konjica.

fotografija preuzeta sa Wikimedia